Krški fenomeni Kupresa - vrtače Japage i ponori rijeke Mrtvice

Pregledano: 960, Objavljeno 18.05.2017. 08:00:43, Kategorija Radovi

UVOD

Kupreško polje je smješteno u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, između planinskih kompleksa Cincara, Vitoroga, Plazenice i Raduše. U geološkom pogledu najveći dio područja pripada mezozojskim oblicima organogenih vapnenaca i saharoidnih dolomita koji se javljaju kao odvojeni dijelovi ili u serijama (B e u s 1973.). Reljef Kupreškog polja je tipični krški reljef sa hidrografskom strukturom koju odlikuju rijeke ponornice i vrtače.
Morfološki izgled vrtača je uglavnom tipičan, ljevkasto udubljeni i okruglasti oblik. Postanak ovih vrtača je najvjerojatnije vezan uz podzemni erozivno-korozijski utjecaj vode pri čemu su se podzemni stropovi urušili, a daljnje oblikovanje je uvjetovala oborinska voda koja je istim procesima odnosila postrani materijal prema dnu. Vjerojatno su vrtače Japage nastale zahvaljujući upravo tim procesima ako još nadodamo odronjavanje stijena zbog mehaničkog opterećenja.
Kupreško polje se sastoji od tri hidromorfološki odvojene kotline: Bajramovička na
sjeveru, Mrtvička u sredini i Milačka na jugu (osnova rib.) Mrtvička kotlina, kroz koju i protječe rijeka Mrtvica, se nalazi u centralnom dijelu Kupreškog polja, a krajnji tok rijeke Mrtvica završava u Ponorima (geografski naziv mjesta) gdje ponire. Ponori se nalaze blizu zapadnog ruba Kupreškog polja, podno planine Kurljaj, a cijeli kompleks ponora se nalazi na površini od oko 0,4 ha.
Nema sumnje da postoji posebna povezanost između vrtača Japage i domaćeg stanovništva koje je danas zbog proteklog rata uglavnom iseljeno jer su obližnja sela uglavnom napuštena. Upravo zbog toga, ljudi koji su nekada živjeli u selu Rastičevo prilikom dolaska obavezno posjete i vrtače koje na neki način bude sjećanja iz djetinjstva ili nekih drugih dobrih vremena.
Rad je koncipiran na način da su ponori rijeke Mrtvice i vrtače Japage odvojene kao dvije cjeline zbog bolje preglednosti i lakšeg čitanja i razumijevanja.
.
.
VRTAČE JAPAGE – veličanstveni krški fenomen Kupresa

Položaj
Vrtače Japage su smještene u Rastičevskom polju (sjeverni dio Kupreškog polja) u blizini sela Rastičevo kroz koje prolazi regionalna prometnica Kupres – Šipovo s vrlo niskom frekvencijom prometa (uglavnom domaće stanovništvo i teretna vozila). Nalaze se na zapadnom rubu Rastičevskog polja gdje se teren postupno uzdiže 50ak metara s relativnim nagibom od 20 %. Krš je uglavnom prekriven plitkim do srednje dubokim zemljištem, a radi se o tipičnoj krškoj crnici uz mjestimično izbijanje stijena na površinu.
Zapravo se radi o pet vrtača i koje su raspoređene na površini od otprilike 1 km2, a u  okviru te površine se nalazi i jedno jezero. Sve vrtače se uglavnom morfološki dosta razlikuju s tim da se u vrtači „Crljenka“ nalazi krupni otpad, uglavnom beton, cigla te ostali građevinski otpad među kojima je i salonit (azbest!).

japage_polozaj.jpg
Sl. 1. Shematski prikaz tlocrta prostornog rasporeda Japaga
.
.
Klima

Zbog zastarjelosti službenih podataka o klimatskim karakteristikama Kupresa, donosimo zaključke i mjerenja stručnog tima kojeg je predvodio prof.dr. Mensur Vegara u sklopu Norveško – jugoistočno-europskog programa za istraživanje u 2009. godini (NORWEGIAN – SOUTH-EASTERN EUROPE (SEE) PROGRAMME: “Institutional Collaboration Between Academic Institutions in Agriculture, Forestry and Veterinary Medicine In Norway and Bosnia & Herzegovina, Croatia and Serbia & Montenegro” 2006-2009.)

Šire područje kupreške visoravni pripada klimatskoj granici – pojasu razdvajanja između krajnjih južnih dijelova sjevernog umjerenog klimatskog pojasa i krajnjih sjevernih dijelova sjevernog submediteranskog klimatskog pojasa. Uzimajući u obzir nadmorsku visinu terena može se konstatirati da ovo područje najvećim dijelom karakterizira planinska klima.
Zbog izraženijeg stupnja kontinentalne velike nadmorske visine širi prostor kupreške visoravni odlikuju izrazite oscilacije temperatura kako u zimskom tako i u ljetnom periodu. Srednja godišnja temperatura se kreće od 5,5 °C u područjima visoko gorskog reljefa, do oko 7,0 °C po dnu zaravni.
Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 15,2 °C. Ostali ljetni
mjeseci imaju prosjeke ispod navedenog. U odnosu na srednju godišnju temperaturu, topliji dio godine vremenski je ograničen na period od 20. travnja do 25.listopada, odnosno 218 dana ima srednju temperaturu iznad godišnjeg prosjeka. Sa porastom nadmorske visine ljetne
temperature opadaju u prosjeku za oko 0,6 °C/100 m. Minimalne temperature zraka nastupaju
u zimskim mjesecima, sa minimumom u siječnju, sa srednjom temperaturom od -4,0 °C.
Zimski VTG za šire područje kupreške visoravni iznosi oko 0,4 °C/100 m.
Jedna od vrlo karakterističnih meteoroloških specifičnosti kupreške visoravni jesu
termičke inverzije koje su posebno karakteristične za područja kontakta dolinskog
dna i padinskih strana. Iako su prisutne tokom cijele godine njihova prostorno-vremenska
dinamika je posebno izražena tokom hladnijeg dijela godine, kada su praktično cjelodnevno
prisutne po dnu kotlina i polja (vegetacijske inverzije).
Prosječna godišnja količina padalina se kreće od 1100 do 1300 mm.

Mikroklima vrtača nije obuhvaćena ovim radom zbog nedostatka podataka. Dakle, ovaj dio je otvoren za daljnja istraživanja.
.
.
MATERIJALI I METODE 
Kako o vrtačama Japage nisu napisani detaljniji znanstveni radovi, podloga koja je služila u ovome radu je bila vrlo štura. Cilj ovoga rada je prije svega geomorfološki opisati vrtače, utvrditi floru i faunu i ostale stanišne karakteristike te se posebno osvrnuti na turistički aspekt. Mjerenje visina najvišeg i najnižeg oboda vrtača te ostalih značajki kao što su širina grla u smjeru sjever-jug i istog-zapad se vršilo isključivo na temelju detaljnog pregleda topografske karte (TK M 1: 25 000, e=10m). Obujam vrtača se izračunavao pomoću formule obujma krnjeg stošca. Određivanje geomorfoloških i pedoloških karakteristika se temeljilo na pregledavanju geoloških i pedoloških profila koji su jasno vidljivi na kosinama vrtača. Mikroklimatske karakteristike će se tek utvrditi u narednom vremenskom periodu (2 – 3 godine) te nisu obuhvaćene ovim radom.

U sklopu istraživanja flore, popisane su vrste na raznim ekspozicijama i dubinama s tim što su neke vrste zasada ostale nedeterminirane. Prilikom determiniranja korištena je ikonografija i herbarij Šumarije Kupres. Životinjske vrste su određene na osnovu Plana lovnog gospodarenja za 2011. godinu (ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o.).
.
.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Geomorfologija vrtača

Prije nego se osvrnemo na morfologiju pojedinih vrtača, ukazat ćemo se na neke geomorfološke karakteristike koje su zajedničke svim vrtačama. Vrtače su se vjerojatno oblikovale zbog dva najznačajnija procesa i to: urušavanje podzemnoga stropa zbog erozivno-korozivnog djelovanja vode koje je najviše uvjetovalo oblikovanje vrtača, a kronološki je stariji proces te kasniji procesi odrona i osipanja koji su oblikovali vrtače do „konačnog izgleda“. Dominantni recentni geomorfološki procesi su padinski (osipanje i ispiranje, mehaničko lomljenje stijena zbog opterećenja i korozivno-erozivnih procesa) te okršavanje iako je jedna od vrtača potpuno prekrivena vegetacijom pa su ti procesi manje izraženi.
Sve su vrtače u većoj ili manjoj mjeri prekrivene vegetacijom. Radi se o drvenastim i zeljastim biljkama, uglavnom fanerofiti i hamefiti koji nastanjuju kosine na kojima se nalazi određeni sloj humusa (5 – 15 cm).
Matična stijena je vapnenac koji je vrlo ujednačenog sastava te se odlikuje malim sadržajem nerastvorivog ostatka. Na profilima nekih vrtača se jasno vidi crvenkasto – žućkasta boja vapnenca zbog oksida i hidroksida željeza dok su u dnu vapnenci izrazito sive boje što ukazuje na to da su vjerojatno primiješane ugljikove tvari, a možda i bitumen (organska tvar). Razvoj zemljišta na ovakvome supstratu je vrlo dug proces koji se vjerojatno odvija od tercijara. U ovako dugom periodu zemljišta su se mogla očuvati prvenstveno zahvaljujući specifičnoj kraškoj hidrologiji ali je istovremeno znatan dio starih zemljišta uništen (erozija, glacijalni procesi i dr.) pa je došlo do obnavljanja evolucijskih ciklusa od primarnih stadija (B e u s, 1973.).
Zbog jake izraženosti krških procesa, varira i dubina zemljišta na manjim prostorima. Dubinska erozija koja je povezana s krškim procesima je značajan pedogenetski čimbenik jer znatno utječe na svojstva zemljišta u vrtačama (nestaju stari slojevi gline).  


Zemljište je plitka organogena skeletna crnica kao inicijalni stadij razvoja zemljišta na čistim kompaktnim vapnencima, a nalazi se neposredno na stijeni od koje se morfološkim izgledom oštro odvaja. Zemljište je vrlo male proizvodne mogućnosti, pH reakcija je uglavnom neutralna do slabo kisela (ph 6,5 – 7). Debljina sloja humusa varira ovisno o položaju i nagibu, stoga, ukoliko se u dnu vrtače razvio humus, on je redovito deblji od onoga na kosinama, a ukoliko se u dnu nalazi stijena (Kotlić i Crljenka), zbog erozije i velike propusnosti tla za vodu, stvaranje humusa je izostalo ili je u početnoj fazi razvoja (mahovi) dok se na strminama ipak razvio.
Na visokim obodima vrtače se stvara eolska erozija koja utječe na stvaranje humusa, odnošenje sirovog humusa pod utjecajem jakih vjetrova).
Dubina profila A varira od 1 cm do 25 cm (dno Japažice), a na nekim mjestima i više. Kako kosine vrtača obuhvaćaju najveći dio njihove površine, generalno možemo reći da dubina humusa u prosjeku iznosi od 5 – 15 cm.


Flora i fauna

Drvenasto bilje koje uglavnom obitava u svim vrtačama od vrha prema dnu: Obična smreka (Picea abies), Kurika (Euonymus europaeus), Trepetljika (Populus tremula), šapurak (Rosa canina), smrdljika (Rhamnus fallax), borovica (Juniperus communis), vrba iva (Salix caprea), glog (Crateagus monogyna), lijeska (Corylus avellana), bazga (Sambucus nigra), malina (Rubus idaeus).
Javljanje zeljastih biljaka je vrlo varijabilno s obzirom na dubinu vrtača no možemo generalno reći da se u dnu vrtača nalaze uglavnom kamenjarke (Saxifraga sp.), mahovi (Bryophyta) i malina (Rubus sp.)
U Tablici 1. su prikazane 43 zabilježene vrste po životnim oblicima i vrtačama u kojima se javljaju. 8 vrsta biljaka nije determinirano, a vjerojatno su neke ostale neopažene.  

mukinja_u_kotliu.jpg
Sl.2 Mukinja iznad Kotlića
.

Tablica 1. Popis vrsta koje suzabilježene u Japagama: ŽO- životni oblik, UG- potencijalno ugrožena (R) ili ugrožena vrsta (V), VR- vrtača u kojoj je vrsta zabilježena

*p- fanerofiti, Ch- hamefiti, G- geofiti, E- epifiti, H-hemikriptofiti, T- terofiti

POPIS VRSTA ŽO* UG VR
1. Acer pseudoplatanus L.- gorski javor p sve
2. Anthyllis vulneraria L. – ranjenik H J,K,M,
3. Achillea millefolium L. – hajdučka trava H (Ch) M
4. Aconitum toxicum L. – otrovni jedić H R J
5. Asarum europaeum L. – kopitnjak H, G M
6. Cirisum acaule Scop. – mala boca H M, J, K
7. Cirisum eriophorum (L.) Scop. – konjski trn H J, M
8. Corylus avellana L. – lijeska p sve
9. Crateagus monogyna Jacq. – jednoplodnički glog p sve
10. Daphne mezereum L. – obični likovac H R M, J
11. Euonymus latifolia Miller – širokolisna kurika p K, J, C
12. Euphorbia amygdaloides – mlječika Ch J
13. Fraxinus excelsior L. – gorski jasen p K, M
14. Geranium sanguineum L. – krvavac H C
15. Gentiana cruciata L. – mala lincura H K, J, M, T
16. Galium anisophyllum Vill. – raznolisni broć Ch (H) J, M
17. Juniperus communis L. – smrika p sve
18. Laserpitium sp. – gladac M, C, K
19. Picea abies L. – obična smreka p sve
20. Pinus sylvestris L. – bijeli bor p M, K,
21. Pimpinella major (L.) Huds – veliki bedrinac H M, K, J, C
22. Plantago holosteum Scop – bokvica čunasta H K, C,
23. Plantago media L. – srednja bokvica H K, C,
24. Populus tremula L. – trepetljika p sve
25. Pyrus pyraster Burgds. – divlja kruška p K, M, C, J
26. Rosa canina L. – šepurak p sve
27. Rubus idaeus L. – malina p sve
28. Salix caprea L. – vrba iva p M, J
29. Sambucus ebulus – L. – abdovina p C
30. Sambucus nigra L. – crna zova p K, M, C
31. Saxifraga caesia L. – modrosiva kamenjarka Ch K, C
32. Saxifraga rotundifolia L. – očiš H K, C
33. Saxifraga sp. – kamenjarka K, C
34. Scrophularia bosniaca G. Beck – bosanski strupnik H K, C, J
35. Sempervivum heuffelii Schott – zečji kupus Ch K, C
36. Silene vulgaris subsp. bosniaca (G.Beck) Janchen C
37. Sorbus aria L. – mukinja p K, C, M
38. Sorbus aucuparia L. – jerebika p C
39. Trifolium montanum L. – brdska djetelina H J, M, T
40. Ulmus glabra Hunds. – gorski brijest p K
41. Urtica dioica L. – kopriva sve
42. Veratum album L. – bijela čemerika H M, J, T
43. Vicia cracca L. – grahorica ptičija H M, K, C, J

Životinje koje obitavaju na području Japaga su: Lisica (Vulpes vulpes), zec (Lepus europaeus), siva vrana (Corvus cornix), škanjac mišar (Buteo buteo), sokol (Falco sp.) jastreb (Accipiter sp.), patka gluhara (Anas platyrhynchos), vuk (Canis lupus). Lisice se katkada spuste u dno većih vrtača u potrazi za vraninim jajima. Domaće životinje (krave i ovce) su vrlo česte na području Japaga zbog pašnjaka i vode (Rastičevsko jezero) koje na neki način imaju mali utjecaj na razvoj flore i npr. pojavu vuka.

Opis pojedinih vrtača

Kako se vrtače međusobno uglavnom razlikuju po veličini, flori i općenito po morfološkim karakteristikama, u daljnjem tekstu ćemo se ukratko osvrnuti na svaku od njih. U kompleksu vrtača postoji 5 zabilježenih vrtača od kojih su tri okarakterizirane kao „velike“ (Kotlić, Crljenka i Mrnjašica), a dvije kao „male“ (Japažica i Topolovica). Kratak morfološki opis je urađen i za Rastičevsko jezero koje je ipak neizostavni dio ovoga veličanstvenog kompleksa.


Japažica 

Ova vrtača na neki način predstavlja „uvod“ prema sljedećim vrtačama jer je najbliža regionalnoj prometnici. Duljina osi oboda vrtače u smjeru sjever-jug je 145 m, a u smjeru istok-zapad 142 m. Dubina između najviše točke oboda i dna je 38 metara, a dubina između najniže točke oboda i dna je 32 metra. Obujam vrtače iznosi oko 277 200 m3.
Obronci su djelomično stjenoviti, prekriveni plitkim slojem crnice i mozaikom točila dok je u dnu deblji sloj crnice obrastao travom i niskim raslinjem. Južna kosina vrtače je uglavnom obrasla drvećem smreke, mjestimično i topole, lijeske te smrdljike. Na sjeverozapadnoj kosini postoji duboka škrapa koja je nastala erozivnim utjecajem vode.

japaica.jpg
Sl. 3. Japažica
.
.
Kotlić

Kotlić je vrtača u kojoj su padine vrlo strme i stjenovite tako da su se pri dnu zbog mehaničkog raspadanja matične stijene formirala točila u obliku lijevka. Duljina osi oboda vrtače u smjeru sjever-jug iznosi 153 metra dok u smjeru istok-zapad iznosi 201 metar. Dubina između najviše točke oboda i dna je 97 metara, a između najniže točke oboda i dna 68 metara. Obujam vrtače je oko 716 680 m3. Vrtača je južnim dijelom padine obrasla drvećem i grmljem dok su ostali dijelovi uglavnom stjenoviti. Dno vrtače čine veći kameni blokovi izmiješani s manjim fragmentima vapnenačke stijene koji su djelomično prekriveni mahovinom, a propusnost za vodu je vrlo velika. Velike okomite stijene (sl.8.) zbog erozivno-korozijskog utjecaja vode izvan vrtače te mehaničkog opterećenja stijena bi se u budućnosti mogle urušiti, a pojava recentnog odlamanja stijena u Kotliću je zabilježena.
Pored Kotlića se nalazi još jedna vrtača poznata kao „Ravnjača“ i zapravo je dio kompleksa no vrlo je diskutabilno da li se radi o vrtači ili dolu.

kotli.jpg
Sl. 4. Kotlić (strelica upućuje na čovjeka)
.
.
Crljenka

Crljenka je zasigurno najnepristupačnija vrtača zbog svojih vrlo strmih kosina osim jednoga dijela koji je obrastao šumom pa je moguć silazak bez planinarske opreme. Padinski procesi u ovoj vrtači su uglavnom osipanje i lomljenje materijala zbog erozijsko-gravitacijskih čimbenika, a recentni procesi odlamanja stijena su jasno vidljivi jer su u dnu vrtače pronađene „nedavno“ odlomljene vapnenačke stijene. Kameni blokovi i ostali fragmenti koji se nalaze u samome dnu su djelomično prekriveni mahovom vegetacijom, a zapadna ekspozicija kosine dna je uglavnom prekrivena malinom.
Duljina osi oboda vrtače u smjeru sjever-jug iznosi 176 metara dok u smjeru istok-zapad iznosi 168 metara. Dubina između najviše točke oboda i dna je 63 metra, a između najniže točke oboda i dna 61 metar. Obujam vrtače je oko 542 000 m3.
Vrtača Crljenka je obližnjem stanovništvu služila kao deponija krupnog građevinskog otpada, betonskih elemenata, drveta, plastike, a i salonita (azbest!). Samo uklanjanje otpada bi bilo veoma skupo s obzirom da je ova vrtača vrlo nepristupačna zbog svoje unutrašnje nepristupačnosti.

crljrnkastr.jpg
Sl. 5. Crljenka (strelica upućuje na čovjeka)
.
.
Mrnjašica

Mrnjašica je po svom obujmu najveća vrtača u Japagama. Padine vrtače su nagiba od 50 do 70 %, uglavnom prekrivene vegetacijom uz mjestimično izbijanje stijena na površinu. Sjeverna ekspozicija vrtače je obrasla šumom obične smreke (Picea abies) dok je ostali dio obrastao travnatom vegetacijom. Za vrijeme većeg perioda oborina, kada se izvor potoka Suhova aktivira, dogodi se da se određeni dio vode akumulira u Mrnjašici u visini od otprilike 20 metara.
Duljina osi oboda u smjeru sjever-jug iznosi 301 m, a u smjeru istok-zapad 320 metara. Dubina između najniže točke oboda i dna vrtače iznosi 58 metara, dok između najviše točke oboda i dna iznosi 112 metara tako da obujam vrtače iznosi oko 3 173 000 m3.
mrnjaica_strel_upuuje_na_kravu.jpg
mrnjaica_s_gornje_strane.jpg
Slike 6 i 7 (strelica upućuje na kravu)
.
Topolovica

Najmanja vrtača po svojim dimenzijama ali ne manje i zanimljiva. Duljina osi oboda u smjeru S-J iznosi 140 m, u smjeru I-Z 108 m, visina između najvišeg ruba i dna iznosi 53 m, a između najnižeg ruba i dna 32 m. Ukupni obujam vrtače iznosi oko 220 000 m3. Vrtača je uglavnom obrasla lijeskom (Corylus avellana L.), a u gornjoj zoni izbijaju stijene vapnenca na površinu te čine vijenac. U blizini ove vrtače se nalaze i stećci iz 10 – 11 st.

Rastičevsko jezero

Rastičevsko jezero je jezero glacijalnog podrijetla, a nalazi se u sklopu kompleksa vrtača Japaga. Duljina jezera u smjeru S-J iznosi 170 m, a duljina u smjeru I-Z je 120 m, dubina nije poznata. Rastičevsko jezero je još poznato i pod imenima „Blagajsko jezero“ i „Vilino jezero“, a neki ga zbog izgleda zovu „crno oko“.
rastievsko_jez..jpg
Slika 9. Rastičevsko jezero
.
Čovjek i Japage

Nekadašnji stanovnici sela Rastičevo svjedoče o posebnoj vezi između ljudi i Japaga, a posebice djece koja bi se rado spuštala u vrtače gdje se na neki način stvarao natjecateljski duh jer su Japage smatrali svojim igralištem. Većina odraslih ljudi je smatrala vrtače tek običnim rupama koje su neiskoristive ukoliko u njima nema ispaše ili vode za stoku. Danas, kada je većina obližnjih sela napuštena i bez djece, kao da su Japage na neki način „zaboravljene“ tj. nitko više ne obraća posebnu pažnju na njih, a posebice kada je u pitanju gledište krškog fenomena.
Mali je broj onih, koji žive na području općine Kupres a i šire, koji posjećuju Japage no njihova se posjeta svodi isključivo na dolazak do ruba vrtača i fotografiranje. Nije poznato da li je netko dolazio spuštati se niz strme litice, free climbing i sl. iako su neke od vrtača pravi izazov za penjače.  


Turistički aspekt Japaga

Zbog postojanja regionalne prometnice Kupres – Šipovo u blizini Japaga postoji mogućnost da se izgradi pristupna cesta profila makadam s putokazima i informacijama za posjetitelje. Kako je prometnica vrlo male frekvencije vozila, a zaljubljenika u krške fenomene još manje, postavlja se pitanje o izgradnji ceste u smislu promašene investicije jer bi možda cesta poslužila kao glavna komunikacija kada je riječ o odlaganju otpada, a istinske zaljubljenike u krške fenomene bi sasvim zadovoljio obični kolni put. Ulaganja u izgradnju prilazne ceste su vrlo upitna no o tome treba zasigurno izraditi studiju u kojoj će se obrazložiti sama isplativost investicije.
S druge strane, ulaganja u izrade brošura o Japagama i općenito o krškim fenomenima Kupresa, promocija preko web stranica ne iziskuju tolika novčana sredstva da bi privukli što veći broj ljubitelja prirode bez obzira na izgrađenu ili neizgrađenu prometnicu.
Zasigurno bi strme litice Kotlića i Crljenke privukle profesionalne penjače i ljubitelje ekstremnih sportova, free climbing i sl.

Ponori rijeke Mrtvice- rupe bez dna

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

Kupreško polje se sastoji iz tri hidromorfološki odvojene kotline: Bajramovička na
sjeveru, Mrtvička u sredini i Milačka na jugu (osnova rib.) Minimalna visina ovog dijela polja iznosi oko 1 120 m n. v.
Rijeka Mrtvica protječe središnjim dijelom Kupreškog polja, ukupna dužina toka koji ne presušuje iznosi oko 9,41 km (Ribolovna osnova RU Pastrva, 2009.). Čine je mnoge pritoke od kojih su najznačajniji Karićevac, Jazmak i Smrdelj.
Ponori rijeke Mrtvice se nalaze na dva značajna mjesta. Prvi ponor (sliv prema Jadranskom moru) se nalazi u zapadnom dijelu Kupreškog polja, podno planine Kurljaj dok se drugi ponor (sliv prema Crnome moru) nalazi u sjevernom dijelu Kupreškog polja te ovaj tok Mrtvice ima karakter povremene tekućice (presušuje). U nekim literaturama se navodi da se kada je riječ o slivu u Crno more zapravo ne radi o rijeci Mrtvici nego o rijeci Mrtvaji.  
Glavni ponor rijeke Mrtvice ima geografski naziv „Ponori“. Ponori se nalaze blizu zapadnog ruba Kupreškog polja, podno planine Kurljaj, a cijeli kompleks ponora se nalazi na površini od oko 0,4 ha.


MATERIJAL I METODE

U ovome radu su obuhvaćeni isključivo ponori sliva prema Jadranskome moru (Ponori) zbog toga što tok Mrtvice prema ponoru sliva u Crno more već duže vrijeme nije aktivan i zbog toga je manje interesantan. Vršilo se prebrojavanje sporednih ponora koji su aktivni za vrijeme visokog vodostaja. Kako se radi o iznimno lijepom krajoliku između ostalog smo se osvrnuli i na turizam.


REZULTATI I RASPRAVA

Aktivni ponor rijeke Mrtvice se zapravo sastoji od više manjih ponora i jednog većeg koji je jedini aktivan za vrijeme suša. Evidentirano je 8 ponora od kojih su 3 ponora jasno vidljive šupljine u stijeni dok su ostali u obliku ulegnuća u kojem se nalaze manji ili veći vapnenački fragmenti određene propusnosti za vodu. Za vrijeme niskog vodostaja rijeke Mrtvice, aktivan je samo jedan, i to najveći ponor. Dubina ulaza ponora iznosi oko 2 m, prosječna širina iznosi oko 3 m, a dužina oko 5 m. U ulazu se jasno vidi šupljina promjera 40ak cm no aktivni dio je prekriven kamenim fragmentima. Test sa bojom je pokazao da Mrtvica u ovom ponoru svojim podzemnim tokom izvire u izvoru Duman u Livnu (rijeka Bistrica).

mrtvica.jpg
Prevođenjem kolnoga puta u makadam (2,8 km) pored ljudskih poljoprivrednih aktivnosti, otvorila bi se mogućnost turistima da posjete ovaj krški fenomen i stećke koji se nalaze u blizini, a investicija bi u potpunosti bila opravdana.


ZAKLJUČAK

Nastavak ovoga rada bi išao u smjeru utvrđivanja mikroklimatskih karakteristika Japaga da bi se dobio jasan uvid u temperaturne inverzije koje se u vrtačama zasigurno odvijaju. Pored ovih podataka, potrebno je utvrditi i količinu svjetla te vlažnost zraka u vrtačama.
Evidentirano je 5 vrtača (i jedno jezero) koje se nalaze na matičnoj podlozi vapnenaca, a zemljište je plitka skeletna crnica male proizvodne mogućnosti. Japage su se vjerojatno formirale zbog dva najznačajnija procesa: urušavanje podzemnih stropova zbog erozivno – korozijskog djelovanja vode i kasnijih procesa urušavanja i osipanja te odlamanja stijena.
U Japagama su zabilježene 42 vrste biljaka, 4 nisu determinirane, a zasigurno se ne radi o konačnom broju vrsta. Od ove 42 vrste, dvije su potencijalno ugrožene (likovac i otrovni jedić), a od životnih oblika prevladavaju hamefiti i fanerofiti. Životinje koje obitavaju na ovom području su lisica, vuk, zec, divlja patka, škanjac mišar, sokol, jastreb i dr.
Veza između čovjeka i Japaga je dvojaka. Dok jedni gledaju ove vrtače sa strahopoštovanjem i divljenjem, drugima služe kao deponija otpada. Promocija Japaga bi išla u smjeru izrade brošura te web promocija s ciljem da privuče što veći broj posjetitelja, a posebice onih istinskih zaljubljenika u krške fenomene.
Rijeka Mrtvica protječe centralnim dijelom Kupreškog polja, a ponire u zapadnome dijelu, podno planine Kurljaj. Ponori se sastoje od 8 ulaza od kojih je jedan glavni (period niskog vodostaja). Mrtvica ponovno izvire u izvoru Duman i teče kao rijeka Bistrica u Livnu što je pokazao test sa bojom.  

Autor: David Mijoč


O nama

David i Marina Mijoč iz Kupresa, Bosna i Hercegovina, u braku. Obični ljudi. Bez glume i pretvaranja, laži i smicalica. Jednostavno, darujemo naše znanje i vještine koje bi mogle biti od koristi nekome tko ugasi televizor, utiša buku u svojoj glavi i otkrije svoje neotkrivene talente te krene u avanturu života. Nitko nas ne tjera, radimo iz ljubavi i to je sve. Svi sadržaji koje objavljujemo su potpuno besplatni i svatko ih može koristiti kako želi. 

Pretraga
Društvene mreže